Na temelju članka 123. Zakona o radu ( Narodne novine 38/95,54/95 i 65/95) i članka 58.Statuta, Upravno vijeće Dječjeg vrtića Smiješak donosi

Pravilnik o radu

Članak 1.

Zaposlenik je obvezan savjesno obavljati poslove radnog mjesta za koje je sklopio ugovor o radu , usavršavati svoje znanje , štititi poslovne interese poslodavca i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koja proizlaze iz organizacije posla i pravila struke. Poslodavac će djelatniku isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarenje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.

Članak 2.

Radni odnos se zasniva Ugovorom o radu , kada su se ugovorene strane suglasile o bitnim odrednicama Ugovora.

Članak 3.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme , osim ako Zakonom nije drugačije određeno.

Ugovor na neodređeno obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže.

Članak 4.

Djelatnik može izuzetno sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme ako se radi o:

• zamjeni privremenog tipa,
• privremenom povećanju opsega poslova,
• ostvarenju određenog poslovnog projekta

Članak 5.

Ocjenu o potrebi sklapanja ugovora o radu donosi ravnatelj u dogovoru s osnivačem( programom rada poslodavca ). Izbor se provodi na temelju oglasa putem Zavoda za zapošljavanje. Za obavljanje poslova koji ne trpe odlaganje izbor se može izvršiti bez objavljivanja oglasa, odnosno natječaja , ali samo za razdoblje do 90 dana.

Članak 6.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku i sadrži sve odrednice propisane zakonom.

Članak 7.

Prilikom sklapanja Ugovora može se ugovoriti probni rad koji je reguliran Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu rada.

Članak 8.

Poslodavac će omogućiti djelatniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, usavršavanje u struci tijekom kojega mu pripadaju sva prava kao da je radio.

Članak 9.

Odgojitelji i stručni suradnici imaju pravo i obvezu permanentnog stručnog usavršavanja u skladu s Pravilnikom o načinu i uvjetima napredovanja .

Članak 10.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno ; dok će se Ugovor s nepunim radnim vremenom sklopiti kada narav i opseg posla na zahtijeva rad u punom vremenu.

Članak 11.

Poslodavac ima pravo uvesti prekovremeni rad u slučaju povećanja opsega posla ili u drugim slučajevima prijeke potrebe. O uvođenju prekovremenog rada ravnatelj je obvezan izvijestiti djelatnika najkasnije jedan dan unaprijed.

Članak 12.

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se u pet radnih dana u pravilu od ponedjeljka do petka. U slučaju utvrđene potrebe djece za korištenjem programa subotom , mora se odrediti drukčiji tjedni raspored za određeni broj djelatnika. Dnevno radno vrijeme je jednokratno i određuje se na način da se zadovolje potrebe djece za ostvarivanjem programa predškolskog odgoja.

Članak 13.

O rasporedu i promjeni radnog vremena poslodavac će obavijestiti djelatnika tjedan dana unaprijed. Svakom djelatniku ravnatelj izdaje rješenje o godišnjem zaduženju i strukturi radnog vremena , te prati realizaciju obveza djelatnika tijekom pedagoške godine.

Članak 14.

Na poslovima odgajatelja i drugim poslovima čija specifičnost ne omogućava prekid rada radi korištenja dnevne stanke, djelatnicima se može skratiti dnevno radno vrijeme za 30 minuta ili im se pravo na stanku osigurava kroz preraspodjelu radnog vremena.

Članak 15.

Pravo na plaćeni godišnji odmor određuje se u trajanju od najmanje 18 radnih dana u svakoj kalendarskoj godini. Taj se odmor uvećava prema određenim mjerilima dužine radnog staža, složenosti poslova, uvjetima rada, posebnim socijalnim uvjetima, kao i s obzirom na ostvarene rezultate rada.

Članak 16.

Godišnji odmor u pravilu se koristi u srpnju ili kolovozu, u ovisnosti o organizaciji rada.

Članak 17.

Tijekom godine djelatnik ima pravo na oslobađanje od obveze rada uz naknadu plaće do ukupno najviše sedam radnih dana za važne osobne potrebe.

Članak 18.

Djelatniku se može odobriti i neplaćeni dopust do 30 dana u opravdanim slučajevima liječenja ili obrazovanja na vlastiti trošak.

Članak 19.

Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu zdravlja i sigurnosti djelatnika u svakom obliku povezanim s radom , posebno kroz održavanje uređaja ,opreme, didaktike, mjesta i pristupa radu. Posebno se potrebno prilagođavati promjenama okolnosti , primjenjivati mjere zaštite zdravlja i sigurnosti zaposlenika te ih osposobljavati za rad na siguran način te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu .Svaki djelatnik odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje ,kao i sigurnost i zdravlje ostalih djelatnika na koje utječu njegovi postupci na poslu.

Članak 20.

Poslodavac će djelatniku za obavljeni rad isplatiti plaću koja se sastoji od: osnovne plaće radnog mjesta na kojem je djelatnik zaposlen, a čini je umnožak osnovice i koeficijenta složenosti poslova uvećan za dodatak na radni staž i stalni dodatak , u skladu s važećim koeficijentima radnih mjesta propisanih zakonskim aktima.

Članak 21.

Djelatnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove plaće isplaćene za prethodni mjesec za razdoblje kad ne radi zbog : korištenja godišnjeg odmora , državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje.

Članak 22.

U slučaju odsutnosti s posla zbog bolovanja do 42 dana djelatnik ima pravo na naknadu plaće u visini 90% osnovice za naknadu utvrđene zakonom, a u slučaju bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti u iznosu od 100% osnovice.

Članak 23.

Ugovor o radu prestaje : istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme; sporazumom djelatnika i poslodavca ili otkazom.

Članak 24.

Poslodavac može otkazati ugovor uz ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdan razlog, u slučaju:

• ako prestane potreba za obavljanje određenog posla( poslovno uvjetovani otkaz);
• ako djelatnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz);
• ako djelatnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem djelatnika).

Članak 25.

Poslodavac i djelatnik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu bez obveze poštivanja ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz) ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju strana , nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 26.

Prije izvanrednog otkazivanja poslodavac je dužan omogućiti djelatniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Članak 27.

Otkaz mora biti u pisanoj formi uz obrazloženje , te uručen osobi kojoj se otkazuje.

Članak 28.

Djelatnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava. Ako poslodavac ne udovolji tom zahtjevu, djelatnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Članak 29.

Djelatnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu , dužan je štetu podmiriti. Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema , procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

Članak 30.

Ako djelatnik pretrpi štetu na radu , poslodavac je dužan djelatniku nadoknaditi štetu po određenim propisima obveznog prava.

Članak 31.

U slučaju da je ovim Pravilnikom neko pravo djelatnika propisano nepovoljnije od uvjeta pod kojima je do sada radio, u ugovoru o radu sklopljenom na temelju članka 241.stavka 2. Zakona o radu ugovorit će se pravo koje ne smije biti nepovoljnije od uvjeta pod kojima je bio uređen odnos poslodavca i djelatnika do donošenja ovog Pravilnika.

Broj:                                                                            Predsjednik Upravnog vijeća:

______________________

Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči poslodavca dana _______________te je stupio na snagu dana ________________.

Ravnatelj vrtića :______________